Uvjeti na slovenskom tržištu rada već su dulje vrijeme uglavnom povoljni, no nezaposlenost među mladima značajno je porasla u posljednjih godinu dana.
Broj registriranih
nezaposlenih mladih u siječnju je na međugodišnjoj razini veći za 5,1
posto, a njihov udio među svim nezaposlenima povećan je za 0,8 postotnih
bodova. Rast je prvenstveno rezultat većeg priljeva i sporijeg
zapošljavanja. U Sloveniji je u siječnju registrirano 5.287 nezaposlenih u dobi od
15 do 24 godine, što je 5,1 posto više nego godinu ranije u ovo doba.
Njihov udio među svim nezaposlenima porastao je za 0,8 postotnih bodova
na 10,5 posto, pojasnili su za STA iz Zavoda za zapošljavanje Republike
Slovenije. Pritom su se u cijelu prošlu godinu u evidenciju nezaposlenih
prijavile 9204 osobe u dobi od 15 do 24 godine, što je 2,3 posto više
nego 2023. godine. Najviše mladih prijavilo se u evidenciju zbog
prestanka radnog odnosa na određeno vrijeme (2809 osoba ili 3,8 posto
manje nego prethodne godine), zbog sporazumnog prestanka ugovora o radu
(898 osoba ili 6,9 posto). više) i kao tehnološki višak (645 osoba ili
20,3 posto više nego u 2023. godini). U istom razdoblju iz evidencije je odjavljeno 8311 nezaposlenih u
dobi od 15 do 24 godine, što je 0,7 posto manje nego u istom razdoblju
prethodne godine. Među njima je 5.579 osoba koje su dobile posao (3,9
posto manje nego 2023. godine). Mladi u potrazi za prvim zaposlenjem još
su se sporije zapošljavali, jer je u odnosu na prethodnu godinu broj
otkaza zbog zapošljavanja manji za 9,5 posto, pojašnjavaju iz zavoda. Zbog toga je, navode, porasla stopa registrirane nezaposlenosti u
skupini mladih. Nakon što je u studenom 2023. bio 9,7 posto, u studenom
prošle godine bio je na 10,0 posto. Ukupna stopa nezaposlenosti u tom je
razdoblju pala s 4,8 na 4,6 posto. Još izraženiji negativan trend pokazuju anketni podaci o
nezaposlenosti koje na temelju podataka Republičkog zavoda za statistiku
objavljuje europski statistički ured Eurostat. Prema njihovim
izračunima, nezaposlenost mladih u Sloveniji u prosincu 2024. iznosila
je 17,2 posto, a u prosincu 2023. 10,3 posto. Time se izdigla iznad
prosjeka eurozone koji je u prosincu prošle godine iznosio 14,8 posto
(14,6 posto u prosincu 2023.). Na upit bave li se posebno mladim nezaposlenim osobama, iz Zavoda
odgovaraju da provode nekoliko mjera kojima im pomažu u tranziciji na
tržište rada. „Mladi se mogu uključiti u mjeru poticanja zapošljavanja Zaposli.me
koja podrazumijeva subvencionirano zapošljavanje na razdoblje od godinu
dana. Zapošljavanje potiču i mjere osposobljavanja poslodavaca, poput
Usposabljam.se ili Dolovnog protosa, koje ne podrazumijevaju
zapošljavanje, ali su izlasci iz radnog odnosa prema dosadašnjim
iskustvima vrlo visoki", objasnili su dodavši da se oko 80 posto osoba
koje se osposobe zaposle. Prosječno razdoblje nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine
iznosilo je krajem siječnja 7,5 mjeseci i bilo je pola mjeseca kraće
nego prije godinu dana. Prema projektu Jačanje savjetodavnog rada s mladima, koji je nakon
sedam godina na Zavodu zaključen 2022. godine, mladi su inače među
ranjivijim skupinama na tržištu rada. Prema nalazima konzultanata koji sudjeluju u projektu, njihovi
ključni problemi pri zapošljavanju vezani su uz prijevoz (nemaju vozački
ispit, nemaju pristup dobro reguliranom javnom prijevozu) i brigu o
djeci. Neki se "još uvijek traže", imaju problema s neskladom želja,
vještina i potreba na tržištu rada, a tu su i psihički i drugi
zdravstveni problemi. Evaluacija projekta također je, među ostalim, pokazala da mladi često
izlaze na tržište rada bez odgovarajućih kompetencija, za što je kriv
obrazovni sustav. Također se pokazalo da se mladi mogu podijeliti u tri skupine: ljudi
kojima je potrebna šira pomoć; osobe koje traže zaposlenje i trebaju
uglavnom podršku i informacije; te osobe s višestrukim problemima kojima
je potreban integrirani pristup ili uključivanje više institucija.